Hotel Velebno – Nastanak planinske legende
Ova rijetka fotografija svjedoči o povijesnom trenutku izgradnje prvog hotela Velebno u Baškim Oštarijama, koji je u potpunosti dovršen 1940. godine. U vrijeme kada su se temelji ovog objekta tek postavljali i zidovi izranjali iz velebitskog kamena, nitko nije mogao slutiti kakav će simbol turizma ovo mjesto postati. Prizor drvenih skela i nedovršenih balkona podsjeća na trud i viziju ljudi koji su vjerovali u potencijal ovog planinskog kraja, stvarajući objekt koji će desetljećima pružati utočište putnicima i planinarima.
Izvor: Hrvatski državni arhiv (HDA), Zagreb.
Crkva u Baškim Oštarijama nakon obnove, 1990.
Fotografija snimljena 1990. godine prikazuje crkvu Pohoda Blažene Djevice Marije u Baškim Oštarijama nakon završetka glavnih obnoviteljskih radova. Temeljita obnova crkve započela je 1988. godine, a do 1990. godine građevina je ponovno stavljena pod krov i osposobljena za bogoslužje, čime je sačuvan jedan od najznačajnijih sakralnih spomenika velebitskog područja.
Izvor: Zbirka Kapucinskog samostana, Karlobag.
Uređenje okoliša crkve u Baškim Oštarijama, 1990.
Fotografija iz 1990. godine prikazuje mještane i volontere tijekom uređenja okoliša crkve Pohoda Blažene Djevice Marije u Baškim Oštarijama nakon završetka glavnih obnoviteljskih radova. Zajedničkim radom uređivao se prostor oko crkve, čime je dovršena obnova njezina neposrednog okoliša. U pozadini se uzdiže masiv Velebita, koji ovom prizoru daje prepoznatljiv planinski krajolik.
Izvor: Zbirka Kapucinskog samostana, Karlobag.
Crkva Pohoda Blažene Djevice Marije
Na fotografiji je pročelje župne crkve Pohoda Blažene Djevice Marije na Baškim Oštarijama, obnovljene početkom 1990-ih godina nakon ratnih razaranja. Jednostavna arhitektura, kameni portal i zvonik s jednim zvonom skladno se uklapaju u velebitski krajolik. Stoljećima je ova crkva bila mjesto molitve, okupljanja i odmora putnika koji su prelazili Velebit između Like i hrvatskog primorja.
Izvor: Zbirka Kapucinskog samostana, Karlobag.
Crkva među velebitskim stablima
Fotografija prikazuje crkvu iz nešto šire perspektive, okruženu starim stablima koja već desetljećima stvaraju prepoznatljiv ambijent Baških Oštarija. Smještena na visoravni podno Velebita, crkva predstavlja jedno od najvažnijih duhovnih i povijesnih obilježja ovoga planinskog kraja te je nezaobilazna postaja brojnih planinara i hodočasnika.
Izvor: Zbirka Kapucinskog samostana, Karlobag.
Ulazna vrata crkve
Glavni portal krasi kameni okvir iznad kojega se nalazi reljef Blažene Djevice Marije s natpisom „Veliča duša moja Gospodina“, riječima preuzetima iz Marijina hvalospjeva – Magnificata. Drvena vrata ukrašena su sakralnim motivima i simbolima koji podsjećaju na obnovu crkve 1990. godine te njezinu trajnu povezanost s vjernicima ovoga kraja.
Izvor: Zbirka Kapucinskog samostana, Karlobag.
Glavni oltar obnovljene crkve
Unutrašnjost crkve odiše jednostavnošću i toplinom. Središnji oltar krasi suvremeni poliptih posvećen Blaženoj Djevici Mariji i otajstvu Kristova spasenja, okružen prikazima svetaca i biblijskih prizora. Spoj tradicionalnog sakralnog prostora i suvremenog umjetničkog izraza svjedoči o obnovi crkve te nastavku njezina višestoljetnog života.
Izvor: Zbirka Kapucinskog samostana, Karlobag.
Proslava nakon obnove crkve
Brojni vjernici okupili su se ispred crkve tijekom svečanog misnog slavlja nakon njezine obnove 1990. godine. Hrvatske zastave i crkveni barjaci svjedoče o posebnom ozračju zajedništva i nade koje je obilježilo povratak života u ovo poznato velebitsko svetište. Takva okupljanja nastavila su stoljetnu tradiciju hodočašća na Baške Oštarije.
Izvor: Zbirka Kapucinskog samostana, Karlobag.
Cesta prema obali – Putovanje kroz velebitski krš
Ovaj kadar zabilježio je dionicu ceste od Baških Oštarija prema Karlobagu u vremenu prije nego što je asfalt prvi puta prekrio ovaj planinski put krajem 1960. godine. Gledajući ove kamene rubnjake i makadamsku podlogu, lako je zamisliti izazove s kojima su se vozači susretali probijajući se kroz surov, ali prekrasan velebitski krajolik. Ova fotografija ostaje vrijedan podsjetnik na vrijeme kada je putovanje od planine do mora bila prava pustolovina, znatno sporija i zahtjevnija od one kakvu poznajemo danas.
Izvor: Hrvatski državni arhiv (HDA), Zagreb.
